Prema studijama objavljenim posljednjih godina, više od polovice djece spava otvorenih usta.
Ako se disanje kroz usta noću ne riješi u prvim godinama života, negativne posljedice mogu se produžiti tijekom cijelog života.
Kao vanjski dio dišnog sustava, nos ima posebnu funkciju: zagrijati, ovlažiti i filtrirati zrak koji ulazi kroz nosnice. S druge strane, kada se disanje vrši kroz usta, kisik ne prolazi kroz ovaj poseban tretman prije nego što dođe do pluća.
To samo po sebi već predstavlja rizik. Zrak koji prolazi kroz usta dolazi do pluća pun nečistoća, suh i na neadekvatnoj temperaturi, piše BBC.
“Disanje kroz usta povećava rizik od virusnih ili bakterijskih infekcija i ponavljajućih prehlada”, kaže liječnik Alexandre Ordones iz Brazilske udruge za otorinolaringologiju i Cvic-kirurgiju lica (ABORL-CCF).
Usta otvorena tijekom spavanja utjecat će i na formiranje lica.
“Kosti lica se ne razvijaju pravilno, što mijenja fizionomiju. Dijete može imati opuštene obraze, tužne oči, podočnjake…”, navodi otorinolaringologinja Saramira Bohadana, koordinatorica Aerodigestivnog programa Dječje bolnice Sabará, u Sao Paulu.
“Mijenja se i sam zubni luk. Maksilarna kost (koja podupire gornje zube) zatvorenija je i ide naprijed. Čeljust ne raste kako se očekuje”, detaljno opisuje otorinolaringologinja .
Kako bi se dovršile, ove promjene u lubanji mijenjaju ostatak tijela. “Vrat završava povučen, s bradom unutra, prsa postaju zakrivljena i trbuh postaje istaknut”, opisuje dr. Bohadana.
n24.ba
