Dana 18. studenoga 1991. u Grudama je proglašena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, nastala u vremenu velikih ratnih prijetnji i neizvjesnosti za Hrvate u Bosni i Hercegovini. U zajednicu je ušlo 30 općina, među kojima Jajce, Vitez, Novi Travnik, Livno, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Čitluk i druge, s ciljem očuvanja identiteta i opstanka hrvatskog naroda na tim područjima.
Vlado Šoljić, počasni predsjednik Glavnog vijeća HZHB, podsjetio je da je Herceg-Bosna formirana u okolnostima rata i potpunog institucionalnog vakuuma, kada su se Hrvati – bez potpore iz Sarajeva – morali organizirati kako bi zaštitili vlastiti narod. Istaknuo je kako se nije radilo o paralelnim strukturama, nego o djelovanju u skladu s tadašnjim Ustavom BiH.
U odluci o osnutku naglašeno je poštivanje legalno izabranih vlasti Republike BiH, uz jasnu potporu neovisnosti države i njezinih granica. Herceg-Bosna je nastala kao odgovor na nasilje koje se širilo prostorima bivše Jugoslavije.
Tadašnji predsjednik Herceg-Bosne Mate Boban isticao je da hrvatski narod želi nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, bez etničkih podjela, ali s punom autonomijom u kulturnom, gospodarskom i političkom smislu, kakvu ima svaki suvereni narod.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna kao politički subjekt prestala je postojati potpisivanjem Washingtonskog sporazuma 18. ožujka 1994. godine. Tijekom postojanja nije donesen ustav niti statut kojim bi se prekidali odnosi s BiH, a njezine su institucije u potpunosti priznavale suverenitet države.
foto: jabuka.tv
