U proteklim danima Federacija Bosne i Hercegovine suočava se s alarmantno visokim nivoima zagađenja zraka, pri čemu su najveća prekoračenja zabilježena u Sarajevskom i Zeničko-dobojskom kantonu. Jedino područje koje nije zabilježilo značajne probleme sa kvalitetom zraka je Hercegovina. Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, koncentracije štetnih čestica, posebno sumporovog dioksida i PM2.5, dosegle su kritične vrijednosti na pojedinim mjernim stanicama.
Stručnjaci upozoravaju da su nepovoljni vremenski uvjeti, zajedno s nastavkom sezone grijanja, dodatno pogoršali situaciju. Iako su se očekivale padavine koje bi mogle ublažiti zagađenje, do poboljšanja još uvijek nije došlo. Građanima se savjetuje da smanje kretanje na otvorenom, posebno u jutarnjim i večernjim satima kada su koncentracije zagađujućih čestica najviše.
Prema ekološkim aktivistima, BiH već dugi niz godina ima ozbiljan problem s kvalitetom zraka, ali konkretne mjere i reakcije vlasti uglavnom izostaju. Još 2016. godine propisano je smanjenje emisije štetnih plinova na prihvatljiv nivo, ali taj rok je odavno prošao bez konkretnih rezultata. Nedostatak strogih sankcija za nepoštivanje ekoloških propisa dodatno otežava situaciju.
Glavni izvori zagađenja u BiH uključuju industrijske pogone, termoelektrane, neefikasna kućna ložišta te intenzivan saobraćaj, posebno zastarjela dizelska vozila. U zimskom periodu najveći doprinos zagađenju dolazi od individualnih sistema grijanja na ugalj i drva, koji ispuštaju veliku količinu lebdećih čestica u atmosferu.
Zagađeni zrak predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje, posebno za osjetljive grupe poput djece, starijih osoba i ljudi s hroničnim bolestima. Prema procjenama međunarodnih organizacija, svake godine u BiH od posljedica zagađenog zraka prerano umre između 3.000 i 5.000 ljudi. To je gotovo 20 puta više od broja smrtnih slučajeva u saobraćajnim nesrećama.
Izloženost zagađenju može izazvati niz zdravstvenih problema, uključujući iritaciju dišnih puteva, pogoršanje astme i hroničnog bronhitisa, te povećan rizik od kardiovaskularnih oboljenja. Dugoročno, kontinuirana izloženost visokim koncentracijama štetnih čestica može dovesti do ozbiljnih bolesti, uključujući rak pluća.
S obzirom na ozbiljnost problema, neophodno je hitno poduzeti konkretne korake kako bi se smanjila emisija zagađujućih tvari. To uključuje strožu regulaciju industrijskih emisija, subvencije za prelazak na ekološki prihvatljivije sisteme grijanja, poboljšanje javnog prevoza i podizanje svijesti građana o važnosti zaštite zraka.
Dok se ne poduzmu ozbiljne mjere, građani ostaju izloženi opasnom zagađenju koje direktno utiče na njihovo zdravlje i kvalitet života.
