Pojava leptospiroze u Sarajevu: Deset osoba hospitalizirano, poduzete mjere prevencije
U Sarajevu je potvrđena pojava leptospiroze – opasne zarazne bolesti koja se prenosi sa životinja na ljude, a proteklih dana deset osoba završilo je na liječenju u Infektivnoj klinici Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS). Prema neslužbenim informacijama, prvi slučajevi zabilježeni su u naselju Dobrinja, općina Novi Grad, gdje su pacijenti potražili liječničku pomoć zbog visoke temperature, izraženog umora te povišenih upalnih i jetrenih parametara. Sumnja se da je bolest u ovom dijelu grada proširena putem kontaminirane vode.
Kako bi se spriječilo daljnje širenje zaraze, u općinama Novi Grad, Centar i Ilidža trenutno se provodi proljetna deratizacija. Istodobno su pojačane kontrole nad upraviteljima stambenih zgrada, javnim površinama i tržnicama, s ciljem uklanjanja izvora zaraze – najčešće glodavaca.
Leptospiroza, poznata i pod latinskim nazivom leptospirosis, spada među najraširenije zoonoze – bolesti koje se prenose sa životinja na ljude. Uzročnik bolesti su spiralne bakterije roda Leptospira, koje inficirane životinje, poput glodavaca, svinja, pasa i divljih životinja, izlučuju putem urina, ali i plodnom vodom, mlijekom, spermom i slinom. Bakterije u okolišu, posebno u stajaćim vodama, mogu preživjeti tjednima, a toplo vrijeme i česte oborine dodatno pogoduju njihovom širenju. Zbog toga se bolest najčešće pojavljuje ljeti i u ranu jesen.
Zaraza kod ljudi nastaje izravnim kontaktom s urinom ili tkivom zaraženih životinja, ili neizravno – putem kontaminirane vode, tla, hrane ili predmeta. Uobičajeni ulazni putevi su oštećena koža i sluznice očiju, nosa i usta. Među rizične skupine ubrajaju se veterinarski djelatnici, ribolovci, lovci, mesari, stočari i šumski radnici, no bolest se sve češće javlja i među urbanom populacijom, uključujući sportaše, rekreativce, vojnike i putnike.
Inkubacija bolesti traje od 2 do 30 dana, najčešće između 7 i 10 dana. Simptomi u početnoj fazi bolesti često su nespecifični i uključuju visoku temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima, povraćanje i crvenilo očiju. U drugoj fazi, koja se javlja nakon kratkog poboljšanja, ponovno se pojavljuju povišena temperatura i drugi simptomi, a mogu se javiti i znakovi meningitisa. Teži oblici uključuju tzv. Weilov sindrom koji karakteriziraju žutica, anemija, krvarenja, oštećenje jetre i bubrega, te mogući serozni meningitis. Takvi pacijenti zahtijevaju hitnu hospitalizaciju, iako izolacija nije nužna jer se bolest ne prenosi s čovjeka na čovjeka.
Oporavak može potrajati mjesecima, a u nekim slučajevima bolest ostavlja dugotrajne posljedice poput kroničnog umora, glavobolje, pa čak i depresije. U rijetkim slučajevima, bakterije mogu uzrokovati kronične upale očiju.
Zdravstvene vlasti pozivaju građane na oprez, osobito pri kontaktu s potencijalno kontaminiranom vodom i okolišem, te preporučuju hitno javljanje liječniku pri pojavi sumnjivih simptoma. Prevencija, uključujući redovitu deratizaciju i kontrolu higijenskih uvjeta, ključna je za suzbijanje širenja ove opasne bolesti.
