Proslavljen sv. Ante Padovanskog u Žitačama
Župa Žitače za proslavu svog patrona pripremala je se se trodnevnicom, a svaki dan prije sv. Mise bila je mogućnost za ispovijed. Svečano Misno slavlje na blagdan sv. Ante 13. lipnja 2025. u 11 sati predslavio je, nadbiskup Francis Assisi Chullikatt, apostolski nuncij u BiH i Crnoj Gori u suslavlje don Drage ćutkovića, župnika u Jablanici, fon Marina Marića, župnika u Obtima Solakovoj Kuli, fra Ferde Bobana, gvardijana u Konjicu, pater Pere Mijić vikara s Grbavice i fra Mije Rajiča, vikara iz samostana Kreševo. Na početku sv. Mise pozdravne riječi uputio je župnik fra Ivica Karatović zahvalivši se na dolasku te sjećanjima i posjeti kada su ovaj kraj zadesile poplave. Naš nuncije je među prvima posjetio kako mene tak,o i susjednog župnika don Marina, zato vam od srca hvala.
U svojoj propovijedi nuncij je napomenuo da sv. Ante nije daleki svetac nego pouzdani suputnik. Citirajući riječi blagopokojnog pape Franje da je sv. Ante neumorni propovujednik i zastitnik siromasnih i patnika. Sv. Ante nas uči da krsćanski život nijr bez boli, kusnjih i teskoća. No, upravo u tim trenutcima otkriva se snaga vjere. Kusnje nisu znak Bozijrg napustanja, nego trenztak kad se vjera prociscava i postaje vjerodostojna. Kad nas pogodi bol sv. Ante nas poziva da ne padnemo u očaj, da se ne bunimo nego da se s povjerenjem predamo Bozjim rukama ustrajni u nadi, to je logika križa. Tko u vjeri dotakne Krista pa i kroz suze ptima snagu i mir. Ne spasava nas bijeg od patnje nego prihvaćanje križa, prozivljenog u sjedinjenju s Kristom znajucui da je On sam pobjedio bol muke i smrti na Ktizu.
Na koncu misnog slavlja župnik Karatović je zahvalio svima koji su doprinijeli da ovo slavlje bude danas u Božjem duhu.
Misno slavlje svojim pjevanjem uzvelicali su tamburasi s Brestovskog pod vodstvom fra Mirka Majdanđića.
Nakon sv. Mise slijedi pučko veselje”, poručio je župnik fra Ivica Karatović.
Treba spomenuti da je župa Žitače najstarija župa u dolini Neretvice, i nakon rušenja konjičkog samostana u vrijeme progona 1521-24. tamošnji katolici prelaze u pastoralnu nadležnost kreševskih franjevaca. U 17. stoljeću na tom je području postojala župa pod imenom Neretva, gdje je početkom toga stoljeća živjelo 1.600 katolika Hrvata.
Rat u Bosni i Hercegovini je učinio svoje. Brojne obitelji su protjerane i raseljene diljem BiH i svijeta. Danas u župi živi pedesetak vjernika starije životne dobi. Treba spomenuti da je ovu župnu zajednicu kao i susjedne župe zadesila poplava u listopadau 2024. koje su nanijele veliku manterijalnu štetu na infrastrukturi.
Iako raseljeni vjernici ove župe kao i cijele Neretvice svoje ne zaboravljaju. Okupljaju se ne samo za patrone župa, nego i drugim prigodama. Uvijek su to susreti podsjećanja na nekadašnja vremena, ali i znak druženja i veselja.
