Predsjednik Saveza za bolju budućnost BiH Fahrudin Radončić gostovao je u emisiji BHT1 Uživo, gdje je govorio o neprovođenju presuda Europskog suda za ljudska prava, izmjenama Izbornog zakona, ulozi visokog predstavnika Christiana Schmidta te odnosima među političkim akterima u Bosni i Hercegovini.
Schmidt nije spreman na povlačenje odluke
Govoreći o dugogodišnjem ignoriranju presuda Europskog suda za ljudska prava, Radončić je istaknuo da je temeljni problem u ustavnom okviru Bosne i Hercegovine, naglasivši da je Ustav iz Daytona diskriminatoran te da ne osigurava ravnopravnost svih građana kada je riječ o kandidiranju na svim razinama vlasti.
Osvrnuvši se na zahtjev Demokratske fronte da visoki predstavnik Christian Schmidt povuče odluku donesenu u izbornoj noći, Radončić je kazao kako razumije razloge tog zahtjeva, ali smatra da je takav scenarij malo vjerojatan. Prema njegovom mišljenju, povlačenje odluke značilo bi i politički kraj aktualne federalne vlasti, za što Schmidt, koji je sudjelovao u njenoj uspostavi, nije spreman.
Izborni zakon kao „rak-rana“ političkih odnosa
Govoreći o izmjenama Izbornog zakona, Radončić je naglasio potrebu za tehničkim i suštinskim reformama. Istaknuo je kako je nužno podići tehnički standard izbora, uvesti elektroničku identifikaciju birača i spriječiti izborne manipulacije koje, prema njegovim riječima, prate izborni proces desetljećima.
Kao ključno političko pitanje izdvojio je način izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, ocijenivši taj problem najvećom preprekom stabilnim odnosima u zemlji. Smatra da bi moderniji modeli glasanja, uključujući i internetski način izbora, mogli doprinijeti relaksaciji hrvatsko-bošnjačkih odnosa.
Unutarnji dogovor kao jedino rješenje
Komentirajući najavljenu diplomatsku ofenzivu predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, Radončić je poručio kako u tome ne vidi prijetnju te smatra da politički akteri imaju pravo međunarodnim partnerima iznijeti svoje stavove i prijedloge rješenja.
Zaključno je naglasio da je ključ rješenja političke krize u unutarnjem dogovoru, prvenstveno između bošnjačkih političkih predstavnika i HDZ-a BiH kao najjače stranke hrvatskog naroda. Prema njegovoj ocjeni, izostanak tog dogovora desetljećima rezultat je pogrešnih političkih procjena i kalkulacija.
