Američka administracija očekuje brze odluke kojima bi se omogućilo povezivanje plinskih mreža Hrvatske i Bosne i Hercegovine kroz projekt Južne interkonekcije, poručeno je u srijedu u Sarajevu tijekom susreta posebnog izaslanika američkog Ministarstva energetike Joshue Volza s federalnim ministrom energetike Vedranom Lakićem.
Volz je u BiH doputovao u utorak, uoči rasprave u Parlamentu Federacije BiH o izmjenama zakona o plinovodu Južna interkonekcija, koje bi trebale biti usvojene po hitnom postupku. Zakon o tom projektu prvotno je donesen u siječnju 2025. godine uz posredovanje tadašnje američke administracije.
Projekt, kojim bi Bosna i Hercegovina dobila pristup LNG terminalu na Krku i time mogućnost nabave ukapljenog plina, snažno podržava i aktualna administracija u Washingtonu. Predstavnici SAD-a uspjeli su uvjeriti vlasti u Federaciji BiH da kao investitora prihvate američku tvrtku AAFS Infrastructure and Energy, odnosno njezinu podružnicu registriranu u BiH, koja bi izgradila plinovod i dobila koncesiju za upravljanje njime na razdoblje od najmanje 30 godina.
Vlada Federacije BiH stoga je pripremila izmjene zakona u kojima se ta tvrtka izrijekom navodi kao investitor s pravom na koncesiju.
Nakon sastanka s ministrom Lakićem priopćeno je kako su obje strane suglasne da je potrebno što prije završiti procedure potrebne za početak realizacije projekta i gradnju plinovoda.
Volz je istaknuo da Sjedinjene Američke Države žele biti partner Bosni i Hercegovini u ovom procesu te da su otvorene za potporu i ulaganja.
Lakić je naglasio kako se Južna interkonekcija u Federaciji BiH smatra jednim od najvažnijih infrastrukturnih i energetskih projekata.
Prijedlog izmjena zakona najprije razmatra Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, dok se konačna potvrda očekuje u Domu naroda sljedećeg tjedna. Ukoliko zakon bude usvojen, do kraja travnja moglo bi uslijediti i potpisivanje međudržavnog sporazuma o izgradnji plinovoda između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
