Kontroverzna odluka FIFA-e da američkom reprezentativcu Folarinu Balogunu omogući nastup u osmini finala Svjetskog prvenstva 2026. unatoč automatskoj suspenziji zbog crvenog kartona, dobila je i političku dimenziju. Skupina zastupnika u Europskom parlamentu pokrenula je inicijativu kojom traži istragu o ulozi predsjednika FIFA-e Giannija Infantina te mogućem političkom utjecaju američke administracije na donošenje te odluke.
Prema pisanju Euronewsa, zastupnici su svim nogometnim savezima država članica Europske unije uputili pismo u kojem ih pozivaju da od FIFA-e službeno zatraže istragu procesa kojim je Balogunu omogućeno igranje protiv Belgije, iako je nakon isključenja protiv Bosne i Hercegovine trebao odraditi utakmicu suspenzije.
“Vrijeme je da europski nogometni savezi, kao članice FIFA-e, zatraže istragu o načinu na koji je donesena odluka u slučaju Balogun”, navodi se u pismu.
Trump priznao razgovor s Infantinom
Dodatne kontroverze izazvala je izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je priznao da je telefonski razgovarao s Infantinom nakon Balogunova isključenja. FIFA je potom aktivirala odredbu kojom je izvršenje kazne odgođeno za godinu dana, što je napadaču SAD-a omogućilo nastup u nokaut fazi.
Trump je nakon toga javno zahvalio Infantinu na, kako je rekao, “ispravljanju velike nepravde”, dok je predsjednik FIFA-e ustvrdio da je disciplinsko tijelo organizacije neovisno u donošenju odluka.
Europski zastupnici traže odgovornost
Jedan od pokretača inicijative, europarlamentarac Barry Andrews, optužio je FIFA-u da je ponovno podlegla političkom pritisku.
“Još jednom smo vidjeli kako su Infantino i FIFA popustili zahtjevima američke administracije. Ovo je sramota i izrugivanje pravdi”, izjavio je Andrews za Euronews.
Inicijativu su, uz Andrewsa iz kluba Renew Europe, pokrenuli i Lara Wolters te Niels Fuglsang iz skupine Socijalista i demokrata. Cilj im je prikupiti potpise zastupnika prije nego što zahtjev službeno bude upućen europskim nogometnim savezima.
Zastupnici također podsjećaju na raniju inicijativu pedesetak europarlamentaraca koji su zatražili istragu o dodjeli FIFA-ine Nagrade za mir Donaldu Trumpu.
Infantinov mandat između reformi i kontroverzi
Gianni Infantino preuzeo je vodstvo FIFA-e 2016. godine nakon odlaska Seppa Blattera te je tijekom mandata proveo niz reformi. Pod njegovim vodstvom prihodi FIFA-e dosegnuli su rekordne razine, Svjetsko prvenstvo prošireno je na 48 reprezentacija, a kroz program FIFA Forward milijarde dolara uložene su u razvoj nogometa.
Istodobno, njegov mandat pratile su brojne kontroverze – od kritika zbog organizacije Svjetskog prvenstva u Kataru i odnosa prema radnicima migrantima, preko optužbi za bliskost sa Saudijskom Arabijom, do sve češćih prozivki zbog odnosa s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Najnoviji slučaj s Folarinom Balogunom dodatno je pojačao kritike europskih institucija, UEFA-e i sindikata igrača, koji traže veću transparentnost i neovisnost u odlučivanju FIFA-e. Unatoč tome, Infantino i dalje uživa potporu većine od 211 članica FIFA-e te zasad nema ozbiljnog protukandidata na čelu svjetske nogometne organizacije.
