Dok se većina Federacije Bosne i Hercegovine suočava s padom nataliteta i sve nepovoljnijom demografskom slikom, Zapadnohercegovačka županija izdvaja se kao primjer sredine u kojoj se bilježe pozitivni pomaci. Stručnjaci ističu kako se iza takvih rezultata ne kriju samo novčane potpore obiteljima, nego i razvijeno gospodarstvo koje mladima pruža mogućnost zaposlenja i ostanka u rodnom kraju.
O demografskim kretanjima u BiH govorila je dr. sc. Mirjana Milićević sa Sveučilišta u Mostaru, ističući kako je stanje i dalje ozbiljno, ali da postoje sredine koje pokazuju da negativni trendovi nisu nepromjenjivi.
Prema njezinim riječima, između dva popisa stanovništva, 1991. i 2013. godine, broj Hrvata u BiH smanjen je za čak 216.000, odnosno više od četvrtine. Dodatni pad zabilježen je i tijekom posljednjih deset godina.
Ipak, posljednje dvije godine donose određene pozitivne pokazatelje u županijama s hrvatskom većinom. U Zapadnoj Hercegovini bilježi se više rođenih nego umrlih, a ohrabrujući su i podaci o većem broju upisanih prvašića te povratku dijela obitelji iz inozemstva.
Razvijeno gospodarstvo i konkretne potpore obiteljima
Kao jedan od najvažnijih razloga pozitivnijih demografskih kretanja u Zapadnohercegovačkoj županiji navodi se snažno gospodarstvo. Mladim ljudima dostupnije su mogućnosti zapošljavanja, što im omogućuje planiranje budućnosti i osnivanje obitelji.
Uz gospodarski razvoj, važnu ulogu imaju i konkretne mjere potpore roditeljima. Županija za treće i svako sljedeće dijete osigurava mjesečnu pomoć od 500 KM, a provode se i druge mjere, među kojima su naknade za nezaposlene majke, besplatni udžbenici i pomoć za opremu novorođenčadi.
Posebno je zanimljivo da ova županija nije oduvijek imala pozitivne demografske pokazatelje. Još 2021. godine imala je oko 400 više umrlih nego rođenih. Nakon uvođenja sustavnijih mjera potpore obiteljima, broj rođenih počeo je rasti, a 2024. i 2025. godine zabilježeni su pozitivni pomaci.
Odlazak stanovništva i dalje predstavlja ozbiljan problem
Iako je iseljavanje donekle usporeno, ono i dalje predstavlja jedan od najvećih izazova za Bosnu i Hercegovinu. Razlozi odlaska danas nisu samo nedostatak zaposlenja i niske plaće, nego i nezadovoljstvo radom institucija, korupcija, nepotizam i pravna nesigurnost.
Milićević upozorava kako novčane naknade same po sebi nisu dovoljne za zaustavljanje iseljavanja i povećanje nataliteta. Mladi ljudi trebaju sigurno radno mjesto, pristupačan stambeni prostor i uvjete za normalan život.
Kao primjer drugih mjera navode se jednokratne naknade za novorođenu djecu, subvencioniranje kupnje prve nekretnine, pomoć majkama te sufinanciranje troškova vrtića.
Potrebna su jednaka prava za obitelji u cijeloj BiH
Među prijedlozima za poboljšanje demografske slike nalazi se donošenje zakona kojim bi se obiteljima i djeci osigurala jednaka prava bez obzira na mjesto stanovanja.
Poseban naglasak stavlja se na povećanje nataliteta, zadržavanje stanovništva i poticanje povratka ljudi koji su napustili zemlju.
Primjer Zapadnohercegovačke županije pokazuje da kombinacija snažnog gospodarstva, sigurnih radnih mjesta i kontinuirane potpore obiteljima može donijeti konkretne rezultate.
Poruka stručnjaka je jasna: nijedna novčana naknada ne može zamijeniti sigurnu plaću i perspektivu za život. Upravo zato gospodarski razvoj i stvaranje boljih uvjeta za mlade ostaju među najvažnijim preduvjetima demografske obnove Bosne i Hercegovine.
