Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko uputila je kritike Europskoj komisiji zbog načina na koji je Bosna i Hercegovina predstavljena u ovogodišnjem izvješću o proširenju Europske unije.
Zovko smatra kako u izvješću nisu dovoljno prepoznate političke i ustavne specifičnosti Bosne i Hercegovine te je poručila da zemlji nisu potrebne nove kritike, nego konkretna pomoć i politička podrška.
O tome je govorila tijekom rasprave na sjednici Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET), nakon što je povjerenica za proširenje Marta Kos predstavila Paket proširenja za 2026. godinu.
Posebno se osvrnula na način na koji je u izvješću obrađeno pitanje statusa Ureda visokog predstavnika (OHR), ističući kako se pritom nedovoljno uzimaju u obzir složeno ustavno uređenje BiH i uloga međunarodne zajednice u poslijeratnoj reformi institucija.
Sporno vrednovanje reformi i blokiranih 400 milijuna eura
Zovko je kritizirala i kriterije Europske komisije za ocjenjivanje reformskih procesa u BiH.
Postavila je pitanje zbog čega se reforma Ustavnog suda tretira na istoj razini kao i tehnički zahtjev za uvođenje interneta u 200 škola.
Posebno je upozorila na 400 milijuna eura koji su, prema njezinim riječima, blokirani zbog neispunjavanja određenih tehničkih zahtjeva.
„Zaista mislite da će tehnički detalji zbog kojih je blokirano 400 milijuna eura jednoj zemlji koja je izašla iz rata poslužiti kao primjer za buduće postkonfliktne zemlje poput Ukrajine?“, upitala je Zovko tijekom rasprave.
Nakon sastanka ponovno je istaknula kako Europska komisija, prema njezinoj ocjeni, nije dovoljno uvažila posebnosti Bosne i Hercegovine.
„Bosni i Hercegovini ne trebaju nove kritike, nego konkretna pomoć i politička podrška. Bez razumijevanja njezina ustavnog uređenja i osiguravanja jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda nema ni održivog napretka na europskom putu“, poručila je.
Osvrnula se i na europski put Crne Gore
Zovko je pozdravila činjenicu da je u izvješću prepoznata potreba za reformom izbornog zakonodavstva u BiH, u skladu s presudama Ustavnog suda BiH.
Ipak, upozorila je kako nije ostvaren konkretan iskorak prema otvaranju pristupnih pregovora s Europskom unijom.
Dodala je da je povjerenica Marta Kos najavila poseban pristup Bosni i Hercegovini, ali da tek treba vidjeti što će on konkretno podrazumijevati.
Govoreći o Crnoj Gori, Zovko je pozdravila plan završetka pristupnih pregovora do prosinca, ali je upozorila da između Hrvatske i Crne Gore i dalje postoji šest otvorenih pitanja koja čekaju rješenje.
Zaključno je istaknula kako politika proširenja Europske unije mora biti vjerodostojna, pravedna i realistična te državama jugoistočne Europe ponuditi jasnu perspektivu uz konkretne rezultate i poštivanje preuzetih obveza.
