Peršin je poznat po brojnim koristima za zdravlje, no proglašen je najotrovnijom biljkom godine. O tome je li peršin otrovan, koliko ga možemo konzumirati i zašto je dobar za zdravlje razgovarali smo sa stručnjakinjom za sigurnost hrane Ivom Dorić, mag. nutr.
Botanički vrt Wandsbek iz Hamburga je prema glasovima korisnika odabrao najotrovniju biljku godine. Prošle godine je to bio krumpir, a ove godine je na prvom mjestu peršin. Radi se o biljci koju gotovo svakodnevno koristimo u gastronomiji pa je ova vijest mnoge iznenadila, no ipak nije ozbiljna kao što biste mogli pomisliti.
“U posljednjih nekoliko dana peršin je došao u središte medijske pozornosti jer je botanički vrt Wandsbek peršin proglasio najotrovnijom biljkom u 2023. godini. Razlog je taj što peršin sadrži apiol – organski sastojak koji može dovesti do oštećenja bubrega i jetre, glavnih detoksikacijskih organa, zabilježena je i njegova toksičnost za fetus, a može potaknuti i pobačaj”, rekla nam je nutricionistica Iva Dorić. Stručnjakinja za sigurnost hrane kaže kako se ne trebamo odreći peršina te naglašava da moramo biti svjesni činjenice da je doza ta koja čini otrov.
Listovi peršina i dalje su sigurni za konzumaciju za većinu ljudi, no ono što je ovu biljku stavilo na sam vrh ljestvice su sjemenke koje se pojavljuju tek nakon cvjetanja tijekom druge godine rasta biljke. Stručnjaci iz Wandsbeka objašnjavaju kako uljasta tekućina iz sjemenki peršina sadrži veće koncentracije navedenog apiola koji potiče kontrakcije glatkih mišića crijeva, mokraćnog mjehura i posebno maternice. Zbog toga se peršinovo ulje u povijesti koristilo za izazivanje pobačaja.
Danas je toksičnost apiola dobro poznata te se za prehranu ne koriste dijelovi peršina koji sadrže visoke koncentracije tog spoja. Listovi peršina su odličan dodatak jelima jer imaju brojne koristi za zdravlje, no ipak postoje oni koji bi trebali izbjegavati konzumaciju jako velikih količina peršinovog lista.
Nutritivni sastav peršina
“U prehrani i u kulinarske svrhe koristi se aromatično lišće peršina. Ono je niske energetske vrijednosti i vrlo je nutritivno bogato”, objašnjava nutricionistica i dodaje: “Ako se u obzir uzmu prosječne nutritivne potrebe odraslog čovjeka u danu, sa samo pola šalice, odnosno oko 30 grama svježeg peršina, možemo zadovoljiti oko 14 % potreba za folatom, 18 % za vitaminom A, 40 % za vitaminom C, čak preko 700 % za vitaminom K te 5 % za kalijem i 17 % za željezom”.
“Uz vitamin C peršin također sadrži flavonoide i karotenoide koji pokazuju antioksidacijsko djelovanje i štite organizam od slobodnih radikala”, rekla je Iva. Među brojnim antioksidansima koje sadrži peršin, posebno se izdvajaju flavonoidi miricetin i apigenin, navodi Healthline. Zanimljivo je da sušeni peršin može imati više koncentracije antioksidansa nego svježe grančice. Jedno je istraživanje pokazalo da osušeno lišće peršina ima 17 % više antioksidansa nego svježe.
Tko treba izbjegavati velike količine peršina?
“Iako se apiol nalazi u svim dijelovima peršina, negativne posljedice zabilježene su isključivo kao rezultat konzumacije velikih koncentracija apiola, poput onih u eteričnom ulju peršina”, objašnjava nutricionistica Dorić i nastavlja: “Naime, 100 grama peršina ne sadrži ni jedan gram ulja, a neželjeni učinak uočen je uslijed unosa barem 6 mL eteričnog ulja lista peršina i 1,5 do 6 mL eteričnog ulja sjemenki peršina, koje su nešto bogatije eteričnim uljem”. “Dakle, peršin ne trebamo izbjegavati, ali eterično ulje peršina kao i sjemenke ne preporučuje se unositi, osobito tijekom trudnoće”, zaključila je Dorić. Trudnicama se iz predostrožnosti preporučuje izbjegavati konzumaciju jako velike količine peršinovog lista. Osim što potiče kontrakcije maternice, prevelik unos peršina tijekom prva tri mjeseca trudnoće mogao bi izazvati deformacije ploda, navodi WebMD. Postoji još nekoliko rizičnih skupina koje ne bi trebale jesti jako velike količine peršina, a to su osobe s poremećajima krvarenja, dijabetesom, visokim krvnim tlakom te bolestima bubrega. Također ga ne bismo trebali jesti prije operacije. Ipak, kao što vidimo iz navoda nutricionistice, tako velike količine teško ćemo unijeti uobičajenom prehranom.
