U Akademiji znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH) danas je predstavljen zbornik radova “Demografske promjene u Bosni i Hercegovini od 2013. do 2024. godine”, koji donosi detaljnu analizu ključnih demografskih trendova posljednjeg desetljeća. Bosna i Hercegovina danas bilježi gubitak oko 400.000 stanovnika, uz negativan prirodni prirast i masovno iseljavanje mladih. Više od polovice građana porijeklom iz BiH danas živi u inozemstvu. Politička nestabilnost, nesigurnost i ekonomska neizvjesnost dodatno potiču odlazak, rečeno je na promociji.
Zbornik su uredili akademik Mirko Pejanović i prof. dr. sc. Melika Husić-Mehmedović, a promotori su bili prof. dr. sc. Adnan Efendić, prof. dr. sc. Pavle Mijović i akademik Pejanović. Autori iz različitih znanstvenih disciplina analizirali su depopulaciju, migracije, starenje stanovništva i niski natalitet.
– Naše istraživanje pokazuje da općine nastale nakon Daytonskog sporazuma, koje su izrazito nerazvijene prema socioekonomskim pokazateljima, bilježe značajan pad broja stanovnika. Uzroci su višestruki, od kronične nezaposlenosti i loše infrastrukture do nedostatka perspektive za mlade. Ovi čimbenici uzrokuju i negativni prirodni prirast i emigraciju, stvarajući začarani krug demografske i ekonomske stagnacije. Ako se hitno ne ojačaju lokalne zajednice i ne pokrenu dugoročne mjere ruralnog razvoja, mnoga od ovih područja suočit će se s potpunim nestankom stanovništva – upozorio je akademik Mirko Pejanović.
Prof. dr. sc. Adnan Efendić istaknuo je da se Bosna i Hercegovina suočava s gubitkom mladog i obrazovanog stanovništva, što dugoročno ugrožava tržište rada, zdravstveni sustav i socijalnu strukturu.
– Demografske promjene nisu samo statistički podaci, one oblikuju našu budućnost. Unutarnje i sezonske migracije postaju sve izraženije, stoga je potrebno hitno provesti aktivne migracijske politike koje će spriječiti odlaske i potaknuti povratak, jer će u suprotnom posljedice za društvo i gospodarstvo biti dugoročne i ozbiljne – rekao je Efendić.
Prema podacima iz zbornika, BiH od 2009. bilježi negativan prirodni prirast, a do 2022. taj je trend dosegao -6,7 na 1.000 stanovnika. Između 2010. i 2019. zemlju je napustilo više od 400.000 ljudi, najviše mladih od 20 do 29 godina. Prosječna dob stanovništva porasla je s 39,6 na 42,5 godina, a udio starijih dosegao je 28,4 posto.
Stručnjaci upozoravaju da će se bez strateškog upravljanja migracijama i razvoja imigracijskih politika BiH suočiti s demografskim kolapsom. UN u svojim projekcijama navodi da će BiH do 2070. godine imati svega 1,5 milijuna stanovnika, a podaci iz zbornika u potpunosti potvrđuju te prognoze.
