Broj dozvola za državljane Bosne i Hercegovine pao je za 12,4 posto, ali radnici iz BiH i dalje su prvi na ljestvici stranih radnika u Hrvatskoj.
Hrvatska je ove godine smanjila broj dozvola za boravak i rad izdanih državljanima Bosne i Hercegovine. Najnoviji podaci pokazuju da se trend zapošljavanja stranih radnika mijenja, iako građani BiH i dalje čine najveću skupinu stranih radnika kojima su hrvatske vlasti odobrile rad.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, od početka siječnja do kraja rujna 2026. državljanima BiH izdano je ukupno 22.565 dozvola za boravak i rad. To je 3.198 dozvola manje nego u istom razdoblju prošle godine, što predstavlja pad od 12,4 posto. <Cite refs={[“turn336358view0”,“turn336358search1”]}/>
Građani BiH i dalje vode po broju izdanih dozvola
Unatoč smanjenju, Bosna i Hercegovina ostaje na prvom mjestu među državama čiji državljani dobivaju dozvole za rad u Hrvatskoj.
Iza BiH nalazi se Srbija s 19.886 izdanih dozvola, dok su na trećem mjestu Filipini s 18.712 dozvola. Slijede Nepal sa 17.386 te Sjeverna Makedonija s 10.459 dozvola.
Podaci pokazuju da hrvatsko tržište rada i dalje u velikoj mjeri ovisi o stranim radnicima, ali se istodobno mijenja dinamika njihova zapošljavanja i struktura zemalja iz kojih dolaze.
Ukupan broj radnih dozvola također je u padu
Hrvatske vlasti u prvih devet mjeseci ove godine izdale su 124.023 dozvole za boravak i rad stranim državljanima. U istom razdoblju 2025. izdano ih je 136.194.
Riječ je o smanjenju od 12.171 dozvole, odnosno 8,9 posto.
Najizraženiji pad zabilježen je kod dozvola za novo zapošljavanje. Od siječnja do rujna izdano ih je 48.847, što je 19.740 manje nego godinu ranije.
Istodobno je porastao broj produljenih dozvola. Ove godine produljeno ih je 49.805, dok ih je u istom razdoblju prošle godine bilo 48.656.
Sezonski radnici sve traženiji
Za razliku od ukupnog broja dozvola, sezonsko zapošljavanje bilježi rast.
U prvih devet mjeseci 2026. izdana je 25.371 dozvola za sezonski rad, dok ih je prošle godine bilo 18.951. To je povećanje od 33,9 posto. <Cite refs={[“turn336358view0”,“turn336358search0”]}/>
Takvi rezultati pokazuju da se potrebe poslodavaca razlikuju ovisno o djelatnosti i razdoblju godine. Turizam i ugostiteljstvo i dalje imaju veliku potrebu za radnicima, osobito tijekom turističke sezone.
Upravo je tom sektoru izdano najviše dozvola, ukupno 48.156. Na drugom mjestu je građevinarstvo s 32.701 dozvolom, a slijede industrija s 15.121, promet i veze sa 7.853 te trgovina sa 7.752 dozvole.
Zanimljivo je da je u građevinarstvu izdano 7.423 dozvole manje nego prošle godine, dok je u turizmu i ugostiteljstvu zabilježen rast od 2.346 dozvola.
Filipini bilježe rast, Nepal i Indija pad
Statistički podaci otkrivaju i promjene među državama iz kojih Hrvatska privlači radnu snagu.
Broj dozvola izdanih državljanima Filipina porastao je s 12.809 na 18.712. S druge strane, broj dozvola za državljane Nepala smanjen je s 24.948 na 17.386, dok je za državljane Indije pao s 12.274 na 7.734.
Kada je riječ o hrvatskim regijama, najviše dozvola izdano je na području Policijske uprave zagrebačke, ukupno 30.405. Slijede Istarska policijska uprava s 19.363 i Splitsko-dalmatinska policijska uprava s 15.896 dozvola. <Cite refs={[“turn336358view0”,“turn336358search0”]}/>
Što to znači za radnike iz Bosne i Hercegovine?
Manji broj izdanih dozvola ne znači da građani BiH više nisu traženi na hrvatskom tržištu rada. Oni su i dalje vodeća skupina stranih radnika prema broju odobrenih dozvola.
Ipak, pad ukupnog broja dozvola i posebno izraženo smanjenje dozvola za novo zapošljavanje pokazuju da se stanje na tržištu rada mijenja. Istodobno, rast sezonskog zapošljavanja upućuje na to da potražnja ostaje snažna u pojedinim djelatnostima.
Budući podaci pokazat će hoće li se trend smanjenja nastaviti do kraja godine i kako će se to odraziti na mogućnosti zapošljavanja državljana Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj.
Izvor: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, podaci za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2026.
