S obzirom da se EU obvezala da će električna vozila biti široko dostupna do 2035. godine, očekuje se da će potražnja za metalima potrebnim za proizvodnju baterija, posebno litijumom, eksplodirati. Tržištem trenutno dominira nekoliko zemalja, ali Europa želi da se pridruži klubu iskorištavajući svoje rudnike.

Neposredno prije dolaska na Sajam automobila u Parizu u ponedjeljak, francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je financijskom dnevniku Les Echos da njegova administracija želi da električna vozila učini “dostupnima svima”, piše France24.

S obzirom da EU želi zabraniti prodaju vozila s motorima s unutarnjim sagorijevanjem od 2035. godine, Francuska pokušava postupno ukinuti automobile na fosilna goriva. Iako se ovaj potez smatra ključnim korakom na putu prema energetskoj tranziciji, on također predstavlja ozbiljan problem. Zahtijevat će ogromne količine metala potrebnih za proizvodnju baterija, posebno litijuma.

Brojke govore same za sebe. Od 2015. godine, obim proizvodnje litijuma, poznatog i kao “bijelo zlato”, utrostručio se širom svijeta, dostigavši ​​100.000 tona godišnje do 2021., prema Međunarodnoj agenciji za energiju.

Količina bi se mogla povećati sedam puta do 2030. Na europskoj razini, 2050. će biti potrebno oko 35 puta više litijuma nego danas, prema studiji KU Leuven, katoličkog istraživačkog sveučilišta u Belgiji.

-Mi smo u fazi u kojoj sve zemlje počinju svoju energetsku tranziciju manje-više u isto vrijeme i to stvara veoma značajne potrebe za metalom – rekao je Olivier Vidal, geolog i direktor istraživanja u Francuskom nacionalnom centru za znanstvena istraživanja (CNRS).

-To će sigurno stvoriti napetosti u idućim godinama, uz očekivana povećanja troškova i, moguće, teškoće u opskrbi. Dakle, postoji stvarno strateško pitanje i pitanje suvereniteta za države – dodao je.

Europska komisija je svjesna ovih zabrinutosti i uključila je litijum na listu kritičnih sirovina sa rizikom od nestašice još 2020.

Litijum će “uskoro biti još važniji od nafte i plina”, rekla je šefica Europske komisije Ursula von der Leyen u rujnu 2022.

Proizvodnjom litijuma danas dominira samo nekoliko zemalja, Australija, koja ima 20 posto svjetskih rezervi “bijelog zlata”, te Argentina, Čile i Bolivija, koje imaju 60 posto. Kina je, s druge strane, bila prvi investitor u rafiniranju i kontrolira 17 posto svjetske proizvodnje litijuma. Sa samo pet zemalja koje kontroliraju 90 posto svjetske proizvodnje, Međunarodna agencija za energiju to naziva “kvazimonopolskom” situacijom.

Europa se nada da će maksimalno iskoristiti novu groznicu “bijelog zlata” eksploatacijom vlastitih rudnika. Glavne rezerve kontinenta nalaze se u Portugalu, Njemačkoj, Austriji i Finskoj. U Francuskoj, Francuski biro za geološka i rudarska istraživanja (BRGM) je 2018. godine napravio inventar ističući rezerve u Alzasu, središnjoj regiji masiva, kao i na području Armorikanskog masiva u Bretanji.

Europske projekte vađenja i proizvodnje litijuma uglavnom su poduzele male i srednje tvrtke širom kontinenta.

-Najuspješniji su u Finskoj. Proizvodnja litijuma mogla bi početi 2024. zahvaljujući eksploataciji malog rudnika koji se nalazi oko 600 km sjeverno od Helsinkija – objasnio je Christian Hocquard, geolog-ekonomista i koautor knjige o litiju energetska tranzicija.

-U Češkoj, australijska tvrtka European Metals želi eksploatirato stare rudnike kalaja koji se nalaze sjeverno od Praga. Slični projekti postoje u Njemačkoj i Austriji – napomenuo je on.

Dodao je da su ovo uglavnom manji projekti koje provode male tvrtke, a velike radije ulažu u Australiju ili Latinsku Ameriku.

-Malo njih će ugledati svjetlo dana, blokirane teškoćama sa dobijanjem dozvola, ali prije svega otporom lokalnih zajednica – rekao je Hokard.

Rudarski projekti često su se suočavali sa nezadovoljstvom javnosti. U Portugalu, otvoreni rudnik, najveći u zapadnoj Europi, trebao je biti izgrađen 2026. godine u selu Covas do Baroso. Radovi su, međutim, trenutno obustavljeni nakon brojnih prosvjeda.

U Srbiji je otvaranje rudnika Jedar otkazano nekoliko mjeseci prije predsjedničkih izbora u siječnju 2022. U Francuskoj, Barbara Pompili, bivša ministrica ekološke tranzicije, iznijela je ideju o eksploataciji litijuma u malom selu Treguenec, u regiji Finistere u Bretanji, još u veljači 2021. Područje je, međutim, označeno kao zaštićena zona i izazvalo je lokalno negodovanje.

Ekstrakcija litijuma “proizvodi značajne količine otpada koji se zatim mora skladištiti. Otpad također može dovesti do zagađenja vode ili zraka”, objasnio je Vidal.

Iako Vidal smatra da je negodovanje “potpuno razumljivo”, on ipak podržava ove projekte.

-Bilo bi mnogo etičnije. Mi svakodnevno konzumiramo litijum, bilo bi normalno da trpimo posljedice koji se odnose na našu upotrebu. Danas ovo zagađenje već postoji, ali u drugim zemljama, daleko od naših očiju. To bi podiglo svijest među korisnika, koji bi bili suočeni sa posljedicama svoje potrošnje – rekao je.

Francuska, sa svoje strane, proučava alternativu, nazvanu ekstrakcija “zelenog litijuma”. Za razliku od vađenja iz kamenja ili slanih pustinja, koji funkcioniraju kao tradicionalni rudnici, “zeleni litij” se proizvodi iz geotermalnih izvora, metodom vađenja sličnim onoj u bušotini.

U francuskoj regiji Alzasa, europski projekat EuGeLi (za europski geotermalni litijum) je pionir u ovoj oblasti. Nedavno je uspio izvući prve kilograme litijuma ovom tehnikom.

-Međutim, za sada, tehnika ostaje preskupa da bi se razmatrala na industrijskoj razini – primijetio je Hocard.

Druga alternativa je fokusiranje na rafinaciju litijuma, a ne na njegovo rudarenje. Početkom lipnja najavljen je projekat u Njemačkoj, a tvrtka Viridian Lithium sa sjedištem u Strasbourgu planira otvoriti prvu francusku tvornicu litijuma za baterije do kraja 2025. godine. Dobavljat će rude iz Latinske Amerike i ima za cilj proizvodnju 100.000 tona litijum hidroksida do 2030.

-Ovo ne bi riješilo pitanje ovisnosti, ali bi stvorilo znanje i radna mjesta – rekao je Vidal.

Iz ekološke perspektive, ovo bi također imalo veliku prednost. Trenutno se litijum skoro sustavno prevozi kroz Kinu da bi se obradio. EU sada planira otvoriti tri “gigatvornice” za proizvodnju baterija.